preskoči na sadržaj

Srednja strukovna škola Samobor

Login
RCK - Industrija 4.0

Tražilica
Brojač posjeta
Ispis statistike od 16. 3. 2014.

Ukupno: 301914
Kalendar
« Kolovoz 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

 

Predstavljena monografija o najstarijoj, najboljoj i najinovativnijoj Srednjoj strukovnoj školi

Monografija o 132 godine dugoj povijesti Srednje strukovne škole od 1887. do 2019. godine predstavljena je danas u dvorani samoborskog kina. Monografija nosi naziv “Među prvima nekad i danas”, jer Srednja strukovna škola je nasljednica Šegrtske škole u Samoboru osnovane 1887. godine i jedna je od prvih takvih škola u tadašnjoj Trojednoj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, a danas je jedna od najstarijih, najboljih i najinovativnijih Srednjih strukovnih škola u Hrvatskoj.

Monografija na 245 stanica uz preko 200 fotografija obrađuje povijest, sadašnjost i planove za budućnost škole u kojoj je kroz tri stoljeća zvanje steklo oko 10 tisuća učenika, među kojima i svjetski poznati gospodarstvenik i inovator Mate Rimac.

Škola danas ima 475 učenika i 58 djelatnika, učenike obrazuje za čak 9 zanimanja, a po inovacijama je poznata ne samo u Hrvatskoj već i svijetu.

 

Uvodno je sve nazočne, među kojima su bili bivši i sadašnji učitelji kao i učenici te predstavnici Grada Samobora, Zagrebačke županije, obrazovnih, obrtničkih, kulturnih i drugih institucija te samoborski obrtnici pozdravio ravnatelj škole i jedan od autora monografije, Davor Škiljan. Naglasio je kako je Srednja strukovna škola zaglavni kamen samoborskog obrtništva, a ova monografija je temelj za nastavljače pisane riječi.

“Ne udvaramo si da je ova knjiga izvukla iz pismohrane sve važne stvari, znamo da će određene činjenice neki od vas vidjeti u drugoj rezoluciji , knjiga koju čitate u osami uvijek je dijalog s vremenom, autorom i događajima. Škola je prve učenike primila 1887. godine , a od tada do danas završnu svjedodžbu steklo je 10 000 učenika. Naš grad sinonim za obrtništvo, a gotovo svi obrtnici izašli su “ispod kabanice” strukovne škole. Tradicija obrtništva i školstva je neprocjenjiva, a jedno bez drugog ne ispričana su priča, kao Ilijada i Odiseja. Ova je knjiga i o njima i o Samoboru, a čitljiva je i ne Samoborcima, jer puno je nacionalnih vrijednosti u našim izvorima, a te izvore čine ljudi” – rekao je Davor Škiljan te ponosno nabrojao neke od njih a to su najdugovječniji ravnatelj Šegrtske škole Samobor i najznamenitiji Samoborac, Milan Lang, prvi predsjednik HSS-a koji vodi grad Samobor, Krešo Beljak, najpoznatiji hrvatski gospodarstvenik Mate Rimac, dobitnik Zlatne arene za film “Pismo ćaći”, Damir Čućić , nogometaš Mario Musa i drugi učenici po kojima škole nose ime, a to su uz Milana Langa, Bogumil Toni i Vladimir Deščak. uz njih Davor škiljan naveo je i bivše učenike i kolege koji su život dali u Domovinskom ratu, za slobodnu i neovisnu Hrvatsku.

Srednja strukovna škola slavna je i po brojnim inovacijama. ” Od 1999. godine pa do tiskanja knjige učenici su na međunarodnim sajmovima inovacija osvojila 32 medalje, od toga 13 zlatnih , a jedno zlato nije zabilježeno, a osvojili su ga Krešimir Butorac i mentor Ivan Vlainić koji je na Pantovčaku odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Nikole Tesle” – istaknuo je Davor Škiljan te zahvalio Gradu na financiranju monografije, koautorici Ireni Šepl na istraživačkom i spisateljskom radu, županu Stjepanu Kožiću, suradnicima na monografiji Ivanki Brekalo, Zlatku Damjaniću, Anđeli Ivčić, Aniti Šimić i Ivanu Vlainiću, direktorici i urednici izdavačke kuće Merdijani, Petri Somek i uredniku Hrvoje Dečaku te ostalima koji doprinijeli izradi monografije kao i njenoj promociji.

Promociji je nazočio i najpoznatiji učenik škole Mate Rimac koji je rekao kako bez Srednje strukovne škole, profesora Vlainića i drugih, ne bi bilo njegove tvrtke Rimac automobili koja danas zapošljava preko 600 ljudi iz cijelog svijeta.

Prisjetio se Mate Rimac svog dolaska iz Njemačke i rekao kako mu nije bilo lako kada se iz Frankfurta doselio u Konšćicu te da mu je u osnovnoj školi bilo teško, ali se u Srednjoj strukovnoj školi osjećao kao kod kuće. ”

“Imali smo slobodu raditi puno stvari izvan nastave, radili smo ono što ne bismo sami radili da nas profesor Vlainić nije poticao, kao i drugi profesori koji su nam omogućavali slobodu i kreativnost. Moram priznati da nisam vjerovao u sebe u to vrijeme, jer nisam bio super učenik, bilo mi je teško prilagoditi se hrvatskom obrazovnom sustavu, a ni jezik baš nisam dobro govorio, ali netko je unatoč tome u meni prepoznao nekoga tko može biti uspješan i to mi je dokazao, jer sam se iznenadio kad sam prvi put osvojio županijsku, pa državnu, a onda i brojne svjetske medalje s Lukom Bošnjakovićem i Ivanom Vlainićem” – rekao je Mate Rimac te zaključio kako je rezultat svega toga njegova tvrtka, u koju su preko 150 milijuna eura uložili Porcshe, Kia, Hyundai , a koja danas razvija najnaprednije aute i najnaprednije sustave za cijelu automobilsku industriju i koja je tek na svojim počecima, a u budućnosti će, vjeruje Mate Rimac izrasti u nešto još puno veće i značajnije.

“Nadam se da možemo poslužiti kao primjer, ali i inkubator drugima, a u suradnji s obrazovnim sustavom, u razvoju mladih ljudi i njihovih vještina da krenu sličnim putem i da im budemo podrška sa znanjem, iskustvom, kontaktima i financijski” – rekao je Mate Rimac te najavio kako će s učenicima Srednje strukovne škole napraviti električni auto. Već je kupio auto i sve komponente da se auto prebaci na električni pogon, no za sada je problem mali prostor, no kad se to riješi, učenici će moći sami svojim rukama napraviti nešto. Upravo to je, kaže Mate Rimac, najveća vrijednost i to mu je na natjecanjima bilo najkorisnije, jer je morao nešto sam stvoriti, isporučiti i prezentirati.

“Na tome ću uvijek biti zahvalan Srednjoj strukovnoj školi i nadam se da ćete u budućnosti biti još bolji i drugim ljudima putem mene omogućiti takav put, a ja ću biti tu da ih podržim u bilo kojem obliku” – zaključio je Mate Rimac.

 

Sve okupljene je kao gradonačelnik Samobora, ali i bivši djelatnik škole pozdravio, Krešo Beljak rekavši kako je Srednja strukovna škola najbolja na svijetu te da je ponosan što je bio dio kolektiva škole te što je gradonačelnik Grada u kojem postoji i uspješno djeluje Srednja strukovna škola Samobor. Zahvalio je ravnatelju, djelatnicima i učenicima što prenose ime Samobora diljem Hrvatske i svijeta te je rekao kako će Grad Samobor uvijek pratiti, podržavati i biti ponosan na školu.

 

U ime Zagrebačke županije sve nazočne pozdravila je i svima u Srednjoj strukovnoj školi Samobor , koji su budućnost pretvorili u sadašnjost, zahvalila i puno uspjeha u daljnjem radu poželjela pročelnica za prosvjetu kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Katalenec.

O monografiji je govorila direktorica Meridijana i urednica monografije Petra Somek rekavši kako monografija sadrži 8 poglavlja u kojima je opisana povijest škole, zanimanja za koje se učenici školuju, svjetski uspjesi inovatora, Domovinski rat i škola, izleti, svečanosti škole i naposljetku šaljivo lice škole od sudjelovanja učenika na Samoborskom fašniku do učeničkih i ravnateljevih bisera.

Kao najvrjednije izdvojila je peto poglavlje , jer obrađuje ono po čemu je Strukovna škola najpoznatija, a to su brojne inovacije po kojima su se učenici i nastavnici u posljednjih 20 godina proslavili u svijetu. “Ukazali su da dolazi drugačija budućnost, a to je ta digitalna revoluciji i mrežnoj industriji ukojoj pojedini učenici i profesori iz ove škole poput Mate Rimca i ivana Vlainića mijenjaju put ljudske povijesti – rekla je Petra Somek, nabrojavši pojedine inovacije i naglasivši kako su sve jednako vrijedne.

 

“Školska monografija je dokumentirano djelo koje je solidna osnovica za daljnja istraživanja povijesti i strukovnog školstva u Samoboru” – dodala je Petra Somek te zahvalila svim djelatnicima škole koji su marljivim radom ispisali stranice ove monografije, kao i svima koji su na bilo koji način doprinijeli da monografija ugleda svjetlo dana.

Koatorica monografije, školska knjižničarka Irena Šepl rekla je kako joj je bila čast i zadovoljstvo pisati o školi koju je i sama pohađala, a cilj je bio u ovoj monografiji obuhvatiti sve bitno i ne pogriješiti u činjenicama te ne zaboraviti nikoga. Zahvalila je Irena Šepl također svim nastavnicima i učenicima koji su ispisali stranice monografije. Pročitala je na kraju dio uvodne riječi knjige koja je posveta svim poučavateljima i odgojiteljima samoborskih strukovnih naraštaja te svim mladim ljudima koje su poučili, obrazovali i odgojili.

 

Promociju su glazbom upotpunili bivši i sadašnji učenici škole, Predrag Tanasić , Antonio Fabekovac i Leandro Havliček, a sve okupljene nasmijao je glumac Željko Königsknecht koji je izveo isječak iz predstave “Aplauz žalosnom varalici”.

 

 

Autor: Ana Franjić - Modrić,  Radio Samobor

Slike: Meridijani, izdavačka kuća

O školi

  O SREDNJOJ STRUKOVNOJ- KAMENU ZAGLAVNOM SAMOBORSKOG ŠKOLSTVA

Autor: Davor Škiljan/datum 24.03. 2014.

„ Svatko tko želi znati pronaći će Strukovnu“

              Srednja strukovna škola u Samoboru kroz puna tri stoljeća ispunjava javnu funkciju i školuje buduće samoborske obrtnike, gospodarstvenike, inovatore…

            Neprekidno radi od 1887. Godine,   djelovala je u šest država i postala je i ostala kamen zaglavni samoborskog školstva i obrtništva. Strukovna nikada nije bila larpurlartistička ustanova, nikada nije bila sama sebi svrha,nego je upisnu politiku podređivala interesima gospodarstva i obrtništva na području grada Samobora i Zagrebačke županije. Trenutačno ima odobrenje nadležnog Ministarstva za 22 zanimanja, a posljednja su ishođena od MZOS-a 2006. godine:  vozač motornog vozila i instalater grijanja i klimatizacije.

       U Strukovnoj djeluje i klub mladih inovatora, nema nacionalnog elektroničkog ili tiskanog medija koji nije objavio uspjehe inovatora iz Strukovne,  ovjenčane zlatnim kolajnama s međunarodnih sajmova inovacije u Nuernbergu, Ženevi, Bruxellesu, Seulu.. Didaktička gitara, leteći detektor mina i požara, rješenje mrtvog kuta za vozače, bežična tipkovnica… Autor najbržeg električnog automobila na svijetu, Mate Rimac počeo je u Strukovnoj, u mladim inovatorima.

 

        Uspjeli smo provesti i mini reformu „odozdo“ 2013. godine, kada je sredstvima EU educirala zaposlenike i nabavila opremu za novi kurikulum „Pametna kuća“ ,koji će biti ponuđen svim strukovnim školama u Hrvatskoj. Samoborska strukovna pretendira postati referentno središte za pametne kuće u RH-a. Vrijednost projekta iznosila je 229.414,84 eura, a kurikulum pametna kuća bio bi implementiran u četvrte razrede tehničara za računalstvo i tehničara za mehatroniku kao izborni predmet.

 

 

            Brzi razvoj tehnologije uvjetovan promjenama u društvu znači izazov u obrtništvu i gospodarstvu, a moderno obrazovanje ima prevažnu odgovornost, odgovarati na stalni tehnološki napredak. Projekt je odrađen u partnerstvu sa samoborskim obrtnicima i gospodarstvenicima. Strukovna i samoborsko obrtništvo, jedno bez drugoga bilo bi, kao Ilijada bez Odiseje, neispričana priča…

 

Trenutačno se školuje 487 učenika u 21 razrednom odjeljenju u četIri obrazovna područja:

1.     STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA

a)    trogodišnji: instalater grijanja i klimatizacije, tokar, automehaničar

                                 

2.     ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO

a)    trogodišnji: elektroinstalater, elektromehaničar

b)     četverogodišnji : tehničar za računalstvo, tehničar za mehatroniku

3.     PROMET I LOGISTIKA

a)    trogodišnji: vozač motornog vozila

4.     OSOBNE USLUGE

a)    trogodišnji: frizer

          Kada smo govorili o javnoj obvezi i dužnosti, Srednja strukovna zadržala je i obrazovanje odraslih, popularnijeg imena večernja škola. U školi,  nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja, možete se doškolovati za četverogodišnja zanimanja (strojarski tehničar i elektrotehničar) ali i prekvalificirati za vozača motornog vozila.

       Srednja strukovna škola  je škola europskih standarda, u koju se više dolazi nego odlazi, zauzima izniman položaj u odnosu na okolni prostor koji gravitira Samoboru, odnosno Strukovnoj školi . Dovršetkom izgradnje 750m2 novog učeničkog prostora 2014. učinjen je značajan iskorak u podizanju kvalitete nastave u skladu s vizijom Zagrebačke županije i grada Samobora kao gospodarske sredine s poduzetničkom inicijativom.

 

 

Posjet predsjednice Republike Hrvatske Srednjoj strukovnoj školi

23.1.2019.

                   U  132 godina dugoj povijesti Škole učenici i zaposlenici dočekali su da im u posjet dođe poglavar države, točnije predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, i to s razlogom. Prilikom posjeta Zagrebačkoj županiji u pratnji župana Zagrebačke županije gospodina Stjepana Kožića, odlučila se za dolazak u Srednju strukovnu školu u Samoboru u koju je bila pozvana prilikom 130. obljetnice postojanja. Međutim, zbog  vremenika  koji se poklapao s predsjedničinim državničkim obvezama, taj posjet tada nije realiziran.

U međuvremenu učenici naše škole nastavili su s uspjesima na međunarodnom planu, sa sajmova inovacija diljem svijeta vraćali su se s kolajnama, što nije promaklo predsjednici koja je našeg nastavnika Ivana Vlainića nagradila ordenom „Red Danice Hrvatske s likom Nikole Tesle“.

            Predsjednicu su u Sportskoj dvorani Samobor dočekali učenici triju samoborskih srednjih škola, zajedno sa nastavnicima. Bilo je oko 700 nazočnih, najviše iz Strukovne škole a pridružili su im se učenici i nastavnici Ekonomske trgovačke i ugostiteljske škole te Gimnazije Antuna  Gustava  Matoša.

Ravnatelj Davor Škiljan pozdravio je Kolindu Grabar Kitarović u ime svih nazočnih i istaknuo: „Djelovali smo u pet različitih država, a nikada u povijesti nijedan poglavar države, bilo da je nosio titulu cara, kralja, predsjednika, odnosno predsjednice nije posjetio Školu“. O radu Škole u recentno vrijeme ravnatelj je govorio: „Škola radi u suglasju s gospodarstvom i tržištem rada, putem EU fondova mijenjamo sustav „odozdo“, nismo kopirači ideja, pjevači karaoka, nego smo kurikulum Pametne kuće napravili sami u vlastitoj režiji od ideje do realizacije. Zatim smo proveli i kurikulum Aditivne tehnologije, a  na dobivenoj opremi, koja je uključivala 3D printere, naši su učenici inovatori isprintali 3D znanstvenu podmornicu i na sajmu inovacija u Nürnbergu osvojili zlatnu kolajnu, što ste i vi predsjednice prepoznali i nagradili našeg nastavnika“.

                Potom je predsjednica čestitala na 130. obljetnici na kojoj nije mogla nazočiti te na svim postignućima Škole, kao i činjenici da su iz nje izrasli poznati ljudi u Hrvatskoj, kao što je Mate Rimac, jedan od najvećih svjetskih inovatora. Izrazila je zadovoljstvo što je Škola stvarana na temelju potreba gospodarstva i tržišta rada istaknuvši:  „Ne želimo obrazovati, poučavati i odgajati djecu i mlade za tržište rada za neke druge države, želimo stvarati mlade ljude, ne samo koji znaju već su sposobni razmišljati svojom glavom te su sposobni rješavati probleme i zaposliti se  bilo u Hrvatskoj ili negdje drugdje ili možda živjeti u Hrvatskoj, a raditi negdje drugdje putem modernih komunikacija“. Na kraju je predsjednica mladima zaželjela puno uspjeha u školovanju, da ostvare svoje životne snove, da ostanu u Hrvatskoj i budu budući hrvatski lideri.

                Nakon govora i strpljivog fotografiranja s učenicima i nastavnicima, predsjednica je krenula prema školskim praktikumima, gdje su je dočekali učenici i nastavnici, koji su prema važećem rasporedu bili u nastavnom procesu. Posjetila je učionicu za strojnu obradu, zatim elektrotehnički praktikum i u konačnici praktikum Pametne kuće. U praktikumu Pametne kuće, opremljenom preko EU projekata, učenici završnih razreda, tehničari za računalstvo i tehničari za mehatroniku s nastavnikom Ivanom Vlainićem izveli su dojmljiv performans. Kada je predsjednica kročila u praktikum, svi učenici su sinkronizirano pozdravili predsjednicu naklonom robota koji su prethodno sastavili.

 

U svakoj od učionica zadržala se dulje od predviđenog vremena, razgovarala je s učenicima i nastavnicima. U elektropraktikumu je gledajući vježbe u kojima se simulira provođenje električnih kućnih instalacija, sjetila svog znanja iz tehničke kulture komentirajući: „Kada ne budem predsjednica postavljat ću štekere, to znam raditi“.

                 Na kraju, kako to i priliči, predsjednici su uručeni darovi vezani uz grad, bermet i muštarda.

 

Perjanica strukovnog obrazovanja i inovatorstva u Hrvatskoj

Daleke 1887. godine, 9. siječnja, još za vladavine Khuena Hedervaryja, u Samoboru je osnovana prva šegrtska škola. Do danas je preživjela šest državnih sistema koji su se tijekom povijesti izmjenjivali na našim prostorima, a jednako toliko naziva je i promijenila, kontinuirano odgajajući i školujući samoborske obrtnike, majstore od struke, a sada đake i inovatore svjetske klase.

O samoj školi u povodu ove njezine velike obljetnice u petak, 15. prosinca, pozdravljajući brojne goste i uzvanike koji su se okupili u velikoj dvorani SŠS-a, govorio je njen dugogodišnji ravnatelj Davor Škiljan. Osvrnuo se na svijetle trenutke školstva i obrtništva u Samoboru, u čemu je ova škola imala iznimno važnu ulogu. S posebnim zadovoljstvom istaknuo je njezine potencijale u budućnosti, jer njihov nastavni kadar, opremljenost kabineta i širenje programa u skladu s potrebama tržišta rada i cjelokupnim gospodarstvom već jesu i ostat će kamen zaglavnik samoborskog obrtništva.Zahvaljujući Zagrebačkoj županiji kao osnivaču, ali i Gradu Samoboru, koji su prepoznali važnost strukovnog obrazovanja i sustavno financijski podupiru rad naše Srednje strukovne škole, ona je danas jedna od rijetkih, a u nekim segmentima i jedina škola koja sama stvara jedinstvene programe te tako doprinosi cjelovitoj kurikularnoj reformi, koja najnovijim tehnologijama sustavno oprema radionice pa se tako svojom polivalentnošću i uspjesima svojih učenika izdiže daleko iznad državnog prosjeka, ali i puno šire. Potvrdio je to i Mate Rimac, danas najpoznatiji bivši đak ove škole, koji se prisjetio svojih srednjoškolskih dana te zahvalio svim profesorima, a posebice svojem mentoru Ivanu Vlainiću i ravnatelju Škiljanu, koji su ga tada "gurali" i usmjeravali prema njegovim afinitetima i omogućili mu da postane poduzetnik svjetskoga glasa. Rimac nije zaboravio spomenuti ni svoje školske prijatelje s kojima je radio na inovacijama te je spomenuo dobru suradnju sa zagrebačkim FER-om, a jednako tako želi u svoju, sada već veliku tvrtku, "povlačiti" i sve mlade inovatore i stručnjake ne samo iz naše škole, već i Zagrebačke županije, koji bi ostali i razvijali se u Hrvatskoj.

U ime Grada Samobora posebno priznanje u povodu velike obljetnice uručio je ravnatelju Škiljanu predsjednik Gradskog vijeća Grada Samobora Miran Šoić, nakon kojega se prisutnima obratio župan Zagrebačke župnije Stjepan Kožić. Župan je također najprije čestitao ravnatelju, profesorima i učenicima na svim uspjesima, kao i na svemu što svojim prepoznatljivim radom čine za doprinos gospodarstva Samobora, županije i široj zajednici.

Uslijedio je kratak video zapis o tome kako je nastala zadnja u nizu svjetski priznata inovacija 3D Znanstvena podmornica, za koju su ovom prilikom naši poznati mladi inovatori i njihov mentor od ravnatelja Škiljana primili i konkretnu zahvalu u vidu 3.000 kuna svaki, kao malen, ali dodatan poticaj za njihov budući rad.

Nakon glazbenog predaha, koji su također pripremili bivši profesor škole Ivan Sedak Benčić, a uz pratnju prof. Marijana Hetlera na klavijaturama i Odu radosti, koju su otpjevale učenice 2.b razreda, svi su se uputili na stražnji izlaz škole, gdje je otvorena i prva E-punionica za automobile u sklopu neke srednje škole u Hrvatskoj. Zasluga je to dobre suradnje sa zagrebačkom tvrtkom Schrack Technik d.o.o. i Elektroinženjeringom Bodar d.o.o. iz Rakovog Potoka, čiji su predstavnici instalirali ovu novu punionicu, koju je svečano u rad pustio župan Kožić.

Proslavu su uveličali i drugi brojni gosti, ravnatelji ostalih naših škola, gradskih ustanova i poduzeća te bivši ravnatelji, koji su se nastavili družiti uz prigodan domjenak.

Mirjana Konosić

 

Više na poveznici ... http://www.radiosamobor.hr/2017/12/15/mate-rimac-uvelicao-proslavu-srednje-strukovne-skole-samobor/

Virtualno zavarivanje

Samobor, 23. 5. 2019.

                     U školi je održana edukacija na temu „ Primjena simulatora virtualnog zavarivanja u radu s učenicima srednjih strukovnih škola“ i na taj je način završio je istoimeni projekt kojim je škola dobila suvremene uređaje za zavarivanje:

  1. Uređaj za zavarivanje MIGMATIC 300 DELUXE
  2. Uređaj za zavarivanje TIG DYNASTY 210 DX
  3. Uređaj za plazma rezanje POWERMAX 30 AIR HYPERTHERM
  4. Multiprocesni pulsni MIG/MAG uređaj za zavarivanje

 

Slika: pokaznu vježbu na uređaju MIGMATIC 300 DELUXE izveo je bivši učenik škole Vlado Deak,  radnik iz tvrtke Južni prolaz d.o.o

Projekt je financiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Zagrebačka županija, ukupne vrijednosti 400.000 kuna a projekt je prijavilo Elektrotehničko društvo Zagreb u partnerstvu sa Srednjom strukovnom školom iz Samobora i Srednjom strukovnom školom iz Velike Gorice. U samoborskoj školi u učionici za ručnu obradu postavljena je oprema u vrijednosti od 115.864,91 kunu a ugovor o donaciji potpisali su ravnatelj škole Davor Škiljan i predsjednik Elektrotehničkog društva Zagreb Josip Moser.

Slika: potpis Ugovora o darivanju između ravnatelja Davor Škiljana i predsjednika EDZ-a Josipa Mosera

Edukaciji je nazočio pomoćnik ministrice obrazovanja Vlado Prskalo i pročelnik Upravnog odjela za  fondove Europske Unije, regionalnu i međunarodnu suradnju Zagrebačke županije. Pomoćnik resorne ministrice gospodin Prskalo, nekad i sam uspješan ravnatelj koji je u srednjoj školi Antuna Matije Reljkovića u Slavonskom Brodu putem EU fondova povukao više od 6 milijuna eura, istaknuo je „ ključ svega je promijeniti strukovno obrazovanje i bolje se povezati s potrebama gospodarstva. Konačni cilj je da ohrabrimo naše mlade kako bi s ovakvim obrazovanjem stekli takve kompetencije koje će biti priznate, ali i dobro plaćene na tržištu“.

Slika: sudionici na edukaciji

 

Na edukaciji je bio i pročelnik Upravnog djela za fondove Europske Unije , regionalnu i međunarodnu suradnju Zagrebačke županije Velimir Kokot i Krunoslav Pilko koordinator u projektu. Uz nastavnike dviju srednjih strukovnih škola u županiji te učenici 1. d razreda, instalateri grijanja i klimatizacije koji su isprobali simulator virtualnog zavarivanja.

Slika: učenik 1. d razreda Roko Gulin s kacigom na glavi na simulatoru virtualnog zavarivanja

preskoči na navigaciju